Dune – film koji nam govori u kakvom svijetu živimo

Dune – film koji nam govori u kakvom svijetu živimo



Dune film D. Lincha od 1984.g. nije stekao veliku popularnost, dok je nešto bolje prošao s režiserom  Denis Villeneuve koji je napravio remake. U filmskoj umjetnosti D. Linch je pomaknuo granice spajajući arhetipsku stvarnost i vječite teme od oduzimanja slobode, iskorištavanja ljudi, bijelog Spasitelja, te borba dobra i zla kao vječitim principima koji posljedično stvaraju junake ili “nadljude”.  Homerski ep i znanstvenofantastični roman u kojem Frank Herbert spaja spomenute suprotnosti, film da bi bio uspješan mora izvuči najbitnije, a sama kvaliteta filma govori je li u tome režiser uspio ili ne. Film je ispunjen Jungovim arhetipovima od Spasitelja do iskopavanja začina koji simbolizira alkemijsku potragu pratvari aimbolički, potraga za vječnim životom. Svakom orginalnom djelu arhetip daje snagu i pokretanje u nama onog Onostranog. Naime, začin koji kopaju u dinama Arrakisa podsjeća na potragu čovječanstva za dušom i sobom, dok je veliki crv, čuvar nesvjesnog poput alkemijske zmije koja jede svoj rep, ustvari čuva začin ili ono što može oplemeniti dušu, alkemijsko zlato, djelove osobnosti koji joj daju savršenstvo.
Prvi dio filma se bavi inicijacijom ili mogućnostima, ima li glavni junak herojskog nadčovjeka u sebi. Herojski čin mu pomaže da se suprostavi onom nadljudskom ili ono što se predstavlja većim od samog čovjeka tj., Animus koji se pojavljuje kao arhetip autoriteta. Svakog heroja i njegovo putovanje karakteriziraju: neobične okolnosti rođenja, ostavljanje obitelji i život s drugima, traumatski događaj koji dovodi do potrage, posebno oružje, nadnaravna pomoć. Paul ne dobiva moći, on razvija svoje borilačke vještine.  Većina heroja dobiva oružje u obliku mača, Paulovo prima svoje oružje u obliku znanja i mudrosti. Opet, Paulovo oružje nije u tome da on dobije moć, on ga mora zaraditi, što ćemo vidjeti kasnije tko je Herberta inspirirao za takvu ulogu Paula. Paul je ustvari dekonstrukcija heroja, što ću objasniti kroz treći dio i odnos s majkom. 
Drugo dio ispituje odnos između hipersvjesnosti i božanskog proročanstva kojeg ima većina klasičnih epova. Treće poglavlje ispituje arhetip “Užasne majke” i muški strah od ženskih moći. Naime, većina muškaraca ne uspjeva odrasti. U tome ih spriječava majka koja svojom prevelikom brigom da odrastu, onesposobljuje muškaraca kako bi ga zadržala za sebe. Kako bi muškarac otkrio Sveti gral ili kako otključati svoje srce i učinio ga sposobnim za ljubav, mora krenuti u borbu, napustiti sigurni dom i pobjediti zvijer u sebi ili nagone u obliku zmaja. Pobjedom muškarac otkriva ono neotkriveno, moć stvaranja i integraciju onog što ga je užasavalo kod majke. Ona se preobražava u Animu koja mu otvara vrata kreativnosti i duhovnosti. Ono što zovemo nadljudsko jest pomicanje prema individualnim snagama koje su spavale unutar muškarca. Ljudi kad ne nađu rješenja obično se opravdavaju društvenim usvojenim odgovorima pa ono što zovu nadljudsko zapravo su odgovori koji su tu, ali ih smatramo nadljudskim jer postoji veliki strah od rješenja i vjerovanja u individualno. Ono što ovaj film želi približiti gledaocu je upravo da ono što se nama dešava u ovoj masovnoj histeriji u kojoj živimo. Bojimo se okretanju prema sebi i individualnim rješenjima u kojima je najveća snaga. Ljudi to ne mogu vidjeti pa se okreću stvaranju novog masovnog pokreta koji će zamjeniti stari. Ljudi tragaju momentalno za Spasiteljem koji će ih povesti u borbu protiv zla, ali to je srednjovjekovlje kao i ovaj futuristički film koji oživljava srednjovjekovlje. Spasitelj crpi snagu iz individualnosti, a to ljudi ne mogu vidjeti pa to zovu nadljudsko kako bi sebe lišili rješenja i kako bi ponovno mogli živjeti u principu bogovi i robovi.
Herbert stvara svijet koji se čini srednjovjekovnim iako je futuristički. Ovo nadljudsko ili odbačeno postaje demonsko ljudi se vraćaju u srednjovjekovlje.
Deminsko kraljevstvo i aristokracija, a ne demokracija, pokreću intrige. Mačevi i noževi su važno oružje, iako postoje naprednije oružje, ali vidimo da se koriste viteški aspekti kako bi se oživjelo srednjovjekovlje i mogućnost da se junak Bori na kraju za pobjedu dobra.  Herbert, također, zamišlja galaksiju kao jedno carstvo koje podsjeća na Britansko Carstvo.  Herbert je koristio ideje iz spisa švicarskog psihijatra Carla Junga, posebice koncept kolektivnog nesvjesnog. Prema Jungu, kolektivno nesvjesno se sastoji od drevnih arhetipova — majke, oca, mudrog starca, sjene i dr.  Kolektivnom nesvjesnom se može pristupiti kroz mitološke priče, psihoanalizu snova i aktivnim imaginacijom. Utjecaj ove ideje ogleda se u “svijesti rase” koja neprestano muči Paula Atreidesa, kao i u “drugom sjećanju” kojemu pristupaju časne majke Bene Gesserit i Kwisatz Haderach.
Herbert je inspiraciju za neke dijelove pronašao u razgovorima s Alanom Wattsom, zagovornika zen budizma, koji je eksperimentirao s LSD-om. Ovaj dio pronalazimo u romanu i filmu: kontemplacija na unutarnje ja kao sredstvo samootkrivanja, meditacija kao način za ovladavanje nepoželjnih emocija, ukaratko, ideje koje se odražavaju u disciplini Bene Gesserit iz Dune. Herbert koristi brojne termine koji su izvučeni iz arapskog. Izraz Al-Lat, koji se koristi za opisivanje izvornog Sunca čovječanstva u Dini, ime je božice u predislamskoj tradiciji. Vjerska pozadina Imperiuma je đihad.  Bene Gesserit temelji se na latinskom, što je znak usredotočenosti na logiku i obrazovanje povezano sa učenjem starog Rima. Povijesno Dina  se zasniva na korištenju sekti kao što su isusovci, Bene Gesserit i Ceh začina koje podsjećaju na srednjovjekovnu Europu. Osim toga, kraljevske kuće u sukobu u Dini karakteristične su za europske kuće starog plemstva. Atreides je ime iz grčke mitologije.Puno je simbolike, a ovo su samo neke koje su pronađene u djelu Herberta. Ovdje smo spomenuli samo neke dijelove, ali ono najbitnije je da niti jedan roman, ili film ne može pobuditi zanimanje ljudi ako nema ove sastojke na kojima je profitirao Hoolowod, a kasnije sve društvene mreže koje koriste isto ovo znanje. Kratki prikaz nam ne daje mogućnost da razvijamo dekontrukciju puno bogatije knjige i skračena dva filma, ali ono bitnije je da pokušate vidjeti kako su arhetipovi kontrukti vašeg života i stvarnosti u kojoj živite.
Nikola Žuvela
jyotish savjertnik i terapeut
 

Pročitaj  Utorak – Pripazite sa željama i impulzivnosti



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email