Istočnjačka praksa

Istočnjačka praksa



Istočnjački je pristup bio usmjeren na transformaciju ega koji zbog neznanja stvara krivu sliku svijeta zbog koje ljudi krivo percipiraju stvarnost. Istočna filozofija je uočila da je znanje samo jedan od segmenata u spoznaji stvarnosti i ukoliko čovjek želi učiniti promjenu, onda je nužno sagledati sliku svojeg ega koji je nastao na temelju nesvjesnih dojmova (samskāra). Za razliku od Zapadne psihologije, istočnjački pristup je težio potpunoj transformaciji. Njihove metode razvijale su se tisućama godina od kojih je i Zapadna psihologija kriomice gledala i uzimala iz njihovog dvorišta. Posebno je to vidljivo kod mnogih tehnika pozitivnih afirmacija koje su nam, primjerice poznate u mahayana buddhizmu, ili vizualizacija i mnogih tehnika za opuštanje.
Psihoanaliza se pokazala učinkovitom kod razrješavanja mnogih potisnuća i  problema u odnosima i tu joj treba priznati sve zasluge, međutim ono što se nameće kao problem, a onda i pitanje jest što učiniti kada se pojave dublji slojevi nesvjesnog u kojima, primjerice, pojedinac često govori da nije zadovoljan poslom ili vlastitom vezom, a da za to ne postoji objektivan razlog. Jung i Fromm su tvrdili da je takav ograničeni pristup čovjeku, glavni problem psihoanalize, odnosno ona ne želi odgovoriti na čovjekovo najvažnije pitanje smisla života.
Iz toga razloga uvezli smo yogu pokušavajući na bilo koji način zatrpati prazninu koja je specifična za Zapadnjaka, pokušavajući zatomiti ljudsku potrebu za traženjem odgovora. Ubrzo, svojom narcisoidnošću napravili smo od nje tehniku za razgibavanje. Krivi pristup donosi krive rezultate. Pokušali smo ukrasti nešto novo i primamljivo kako bi ostvarili svoje sebične ciljeve i zato mnogi nemaju nikakve rezultate u tom prakticiranju. Cilj meditacije je da obuzda cjelokupni misaoni proces, odnosno da umiri um koji je neprestano pod utjecajem nesvjesnih vrtloženja. Ona ne služi za ostvarivanje želja već za oslobađanje od njih. Nesvjesna vrtloženja nastaju utjecajem nesvjesnog i naših osjetilnih doživljaja. Kriva intelektualna obrada dobivenih podataka iz svakodnevnog života donosi nam krive procjene koje dovode do toga da druge ljude često osuđujemo, a to činimo da se obranimo od svoje nemogućnosti da objasnimo različite negativne emocije koje smo doživjeli i potisnuli. Također, meditacija zahvaća cjelinu čovjeka, ne izdvajajući problem kako to čini psihoanaliza. Može se reći, da meditacija integrira, emocionalno i racionalno pokušavajući sakupiti energiju koju čovjek troši u različitim vanjskim akcijama koje su potaknute mentalnim projekcijama. Na taj način osoba lakše pristupa problemu jer se stvara razmak između projekcija u kojima se tražila stvarnost i onoga što čovjek zaista jest. Većina američkih psihoterapeuta koji su istraživali ovaj problem smatraju da je meditacija najučinkovitija kada je nadvladana narcisoidnost i sebičnost.
Naime, mnogi se okreću meditaciji i istočnjačkim tehnikama zbog neriješenih emocionalnih ili seksualnih problema, što dovodi do vrlo brzog napuštanja tih sustava koji su u mnogim situacijama krivo protumačeni.
Stoga je bit svake buduće terapije da razvija cjeloviti pristup u kojem će biti zadovoljeni svi spomenuti elementi kako bi se pogreške svele na minimum. Selbst terapija zasniva se upravo na tom principu u kojem spaja psihoanalizu i istočnjačku praksu kako bi što bolje i lakše pristupila čovjeku i njegovoj nemogućnosti da prodre iza kulisa njegovih nestvarnih problema. U mojem radu pokazala mi se ova metoda najuspješnijom i najprilagođenijom načinu života kojim živimo.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut

Pročitaj  Veliki Gatsby – arhetip smrti i rađanja ili što radimo u ljubavnim odnosima



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email