Jung i budizam

Jung i budizam



Između 1920. i 1940. Jung je proučavao mnoge klasične indijske, kineske i budističke tekstove o jogi i meditaciji. Očekivano, počeo je uvoditi neke od koncepata iz tih spisa u njegovu zrelu viziju psihoterapije koja tek tada može čovjeka ispuniti jer sama psihoterapija to ne može.
Carl Jung nije bio budist u bilo kojem smislu. Bolje pitanje jest kako je on kao psiholog koji živi na Zapadu uopće spomenuo budizam? Kroz većinu njegovih opsežnih prikupljenih djela, bez obzira na široku temu koja se razmatra, budizam se spominje barem jednom, a često i više puta.  Carl Jung je  smatrao budizam predmetom interesa da se ozbiljno shvati proučavanje i razumijevanje uma.
Ovo je zanimljivo promatranje s obzirom na njegovu medicinsku akademsku pozadinu, ali s druge strane, to je i  odmak od materijalističkog razmišljanja u promatranju budizma, ali i stvarnosti. Jung u knjizi  ‘Mysterium Coniunctionis’, pokazuje urođeno razumijevanje svrhe budizma kada kaže:
Budizam je ekstremno radikalna reformacija hinduizma i asimilacija tradicionalne duhovnosti Indije koja je povezana s korijenima Indije. Budizam nije zanijekao ni zanemario hinduski panteon koji se sastojao od milijuna bogova, već je hrabro predstavio čovjeka koji prije toga nije bio zastupljen.
Ova misao je doista fantastična.  Oživljavanje starog ili novog arhetipa bogočovjeka koji se pojavljuje i u kršćanstvu kao nova misao obilježila je današnji Zapad koji pokazuje polubožanske ili demonske posljedice tog oslobađanja. Oslobađanje iz nesvjesnog božanskih atributa u rukama čovjeka dovela  nas je do atomske bombe.
Budizam i jungovsko Jastvo
Jung se složio da je naše razumijevanje Jastva ili atmana često pogrešno. Prečesto ljudi povezuju psihu s egom. Ali istinski Jastvo uključuje cijelu psihu, svjesnu i nesvjesnu; ego je samo središte svijesti i nikad ne može spoznati potpuno nesvjesno. Drugim riječima, ego je ograničeno Jastvo koje nikad ne može spoznati nesvjesno. Pa, iako je istinski Jastvo uvijek prisutno, nikada se ne može potpuno poznavati. Kada ljudi kažu da je netko “vrlo samosvjestan”, oni stvarno misle o svom egu, a ne o cijeloj psihi.
Za Junga postoje dvije razine u nesvjesnom: osobno i kolektivno. Osobna nesvijest sastoji se od potisnute krivnje, sjećanja, želja, strahova. To je Sjena ili ono što zovemo u alkemiji ili u astrologiji, Saturn. Ona se formira kroz osobno iskustvo i roditelje. Kolektivno nesvjesno, nasuprot osobnog se nasljeđuje  i pripada naslijeđu naših predaka, ali ono je i ono duhovno u nama. Kolektivno nesvjesno odgovara pojmu bhavanga sota koja je struja života. 
Budisti prilično različito gledaju stvari. U Zen budizmu, primjerice, Jastvo  i osoba su jedno, nema razlike, nema boga, nema Budhe, nema Drugog. To je pogreška u gledanju na svijet i sebe. Učenik, a onda i ljudi to mogu shvatiti, ali, pod vodstvom učitelja, nekolicina će doživjet ‘satori’, ili iznenadno prosvjetljenje, u kojem postoji istina, nema vjere, nema religije, a o tome je govorio neposredno i Jung. Zen je pun razigranih paradoksa, koje ljute zapadnjačke znanstvenike, dok je Freud rekao da je to stanje vraćanje u maternicu i da je ono bolesno stanje. Zato jer Zen izbjegava smisao i definiranje istine. Za praktičara Zena, da biste shvatili istinsko Jastvo, točnije ne-Jastvo kako kažu budisti, prvo morate shvatiti da nema našeg ja. Prevedeno u Jungovu terminologiju, morate shvatiti da su i svjesni ego i veće ja, ukupna osobnost, svjesno i nesvjesno u stvarnosti ne postoje odvojeno. Ovo je jedan kratki prikaz koji ne može zadovoljiti ovdje širi prikaz razlike i sličnosti o kojima govore Jung i budizam, ali nam nudi jedan kratki prikaz kako se unutarnjem iskustvu može pristupiti na različite načine, a da se govori o istom iskustvu. 
Nikola Žuvela

Pročitaj  Utorak – Pravda i bijeg u hedonizam



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email