Jungovih pet aspekata koji donose sreću

Jungovih pet aspekata koji donose sreću



Jung je već u svom dobu bio suočen s onim što zovemo populizam i željom da u kratkim formulama definiramo život. Stoga nije volio davati konkretne savjete, ali jednom su ga neformalno pitali što bi on odredio da čovjeka čini sretnim:
1. Dobro tjelesno i mentalno zdravlje.
2. Dobri osobni i intimni odnosi, poput onih u braku, obitelji i prijateljstvima.
3. Sposobnost percepcije ljepote u umjetnosti i prirodi.
4. Razumni standardi življenja i zadovoljavajući rad.
5. Filozofska ili vjerska perspektiva sposobna uspješno se suočiti s životnim poremećajima.
Ipak, dodao je da ako čovjek uporno inzistira i traži sreću onda je neće naći. Zašto? Zato jer sreća sama po sebi nije cilj života već nus proizvod gore navedenog. Naime, Jung je unatoč svemu vozio bicikl, živio u Alpama, ali ono što je ovdje bitno jest da je jako pazio na mentalnu higijenu, a to u ovom slučaju znači svakodnevnu praksu koju je imao na način da je svakodnevno analizirao svoje snove. Ako ljudi ne sanjaju onda je bitno imati meditacijsku praksu ili neku drugu tehniku. Od yoga asana, chi gonga ili nešto drugo. Dakle, prva točka može biti zavaravajuća ako se dobro ne shvati.
Druga točka je opet ono što je Jung dobio, a to je odnos sa svojom ženom koja je uz to i sama bavila proučavanjuem mita. Dakle, za brak je važno i razumjevanje i nalaženje zajedničkih tema ili nekih aktivnosti koje ljudi moraju imati kada su u braku jer taj proces dovodi do međusobnog zrcaljenja.
Treća točka je povezana s onim što jedno društvo čini bogatim. Ono se bavi sobom, zrcali se kroz teatar, umjetnost u kojoj se uvijek pokazuje tamna strana naše prirode i civilizacije i na taj način obogaćujemo sebe. Također, kada se govori o umjetnosti, često zaboravljamo da je ona katarzična i psihoterapijska. Ona nas liječi i hrani duševni život. Sposobnost viđenja ljepote nije u tome da vidimo lijepu ženu ili muškarca ili pak lijepo djelo, već mogućnost da u svakom trenutku zamjećujemo ljepotu života upravo u onome što zovemo najružnijim.
Četvrto je ovdje ono što je teže postići jer Jung je prvi dio života živio siromašno i kada su ga znanstvenici optužili da ono s čime se bavi nije znanost, on je mirno otišao iz klinike, financirao se od terapija, ali najviše od svoje žene koja je bila bogata. Dakle, većina ljudi nije u toj mogućnosti, ali što se tiče zadovoljavajućeg rada, on je jedino moguć u uvjetima gdje je to moguće. U siromašnim društvima nema puno izbora. Od početka života si poljoprivrednik, no u bogatijim društvima, ljudi mogu razvijati svoje vještine. Svih pet točaka najviše pripadaju našem zapadom društvu i na to se Jung referirao. Ipak, ovaj poslovni segment govori o nama. Ono što radimo, to mi ustvari jesmo. Ukoliko ne radimo ono što volimo, tako i živimo, a to znači da je sreća nemoguća ako ne radimo ono što volimo, ili ono što pripada našem biću. Zato je naše društvo deformirano, ljudi rade ono što ne vole, a onda istovremeno osjećaju gorčinu i optužuju druge ako su uspješni. Recimo, uzmimo samo ove prostore. Ako je netko ovdje uspješan, to je najveće svetogrđe, nema veće ljubomore nego ako netko uživa u poslu i kaže da voli svoj posao. Iznutra to govori, nisam se opredjelio/la za ono što volim i što jesam, osjećam krivnju koju  iskaljujem ljubomorom kako bi prikrio/la svoju nesposobnost ili bježanje da dam svojem životu smisao.
Peti aspekt je povezan s prvim jer određena filozofija ili religija određuje našu praksu, ali ako je ta praksa zaluđena s komentarima u kojima nešto apsolutno tvrdimo poput toga da Bog postoji i da je svatko tko krši pravila života izdajnik, ili pak ako nekoga na ulici nagovaramo i govorimo o istinitosti svojih uvjerenja, onda smo pobrkali lončiće. Ovdje se radi samo o onoj praksi koja vas iznutra okrepljuje i ispunjava. Takva praksa nema potrebu da ljude vuče za rukav i govori im što da čine i kako da žive. Ono najvažnije, što je čak i znanstveno dokazano, vaše emotivno stanje formira vaš način razmišljanja. Pošto ljudi preuzimaju šprance od drugih i ne donose vlastite zaključke, onda nisu ni svjesni da tako formiraju negativna mišljenja. Stoga, pravila života treba shvatiti dublje, ako se tako ne shvate, onda nastaju ono što zovemo sudbinski događaji.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut

Pročitaj  Četvrtak – Davanje i zrelost



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email