Princeza lisica – put odrastanja
Bio jednom stari kralj koji je imao dva sina. Kralj je bio toliko star i bolestan da nije mogao napustiti dvorac. Jednog dana, stari kralj je s prozora ugledao čarobnu pticu na vrhu zvonika koja je potom odletjela u šumu. Ispunjen čežnjom, zamolio je svog najmlađeg sina da ode po to. Princ je sretno krenuo i proveo dan tražeći šumu.
Kad padne mrak, princ je zapalio vatru. Dok je sjedio i grijao se, logoru je prišao Lisac. Princ pokušava ubiti lisicu, a ona pretvara princa i njegovog psa u kamen.
Kada se mlađi princ ne pojavljuje, stariji princ je poslan da sazna što mu se dogodilo. I on se nađe u šumi i zapali vatru. Opet se pojavljuje Lisica, ali ovaj ga princ ljubazno pozdravlja i nudi mu nešto za jelo.
Prije nego nastavimo dalje, ovdje Jung pokazuje dva načina pristupa nesvjesnom. Jedan je prvog princa koji je se ponaša kao Persona ili maska koja predstavlja današnjeg čovjeka kojem je hedonizam i površnost potpuno normalna i potpuno negira nesvjesno koje ga onda napada u svjesnom životu tako da ga okameni, odnosno učini još nesposobnijim za život, dok je drugi isto tako opasan jer se poputno prepušta nesvjesnom što isto tako može biti opasno kako se ne bi izgubila osobnost poput nekog religijskog fanatika koji doslovno shvaća religioznost koja ga onda potpuno psihotično preuzima i oduzima mu individualnost. U bajci o Svinjaru u kojem je kralj kao prvi princ i daje svoju kćer nesvjesnom samo da ne izgubi svoje površne navike i površan život u ovom slučaju nesvjesno je okrutnije. Lisica je trikster, prevarant kojim nas nesvjesno mami, princ misli da može ubiti lisicu ili ignorirati nesvjesno, ali posljedice su nesagledive, većina ljudi pokušava živjeti kao princ, ali što dalje život odmiče ovo nesvjesno veliku većinu sredovječnih i starijih ljudi pretvara u čangrizave ljude bez nade, prepuni pesimizma i nezadovoljstva. Mefisto pokušava prevariti Fausta upravo kao i kod glupog princa ili naše znanosti koja isključuje duhovnu stvarnost, samo treba uživati ili izume trošiti i usmjeravati na uživanje, mjerilo svih stvari je materijalizam, a vidjet ćemo da bez principa individualnosti ne može doći do integracije unutrašnjih sadržaja.
Stariji princ je naučio da je život kompliciran, vidio je kompleksnost lisice da ono što je loše nudi mu daljnje putovanje prema čarobnoj ptici. Čim joj je ponudio toplinu i hranu, Lisica se pretvara u mladića koji obećava pomoći princu da pronađe tajanstvenu pticu koja, kako kaže, boravi iza sedam brda, u vrtovima Crvenog kralja.
Na kraju stižu u palaču Crvenog kralja. U središtu vrtova pronalaze stablo kruške i na tom drvetu gnijezdi se čarobna ptica. Lisica upozorava brata da ne grize plodove na stablu jer će to upozoriti čuvare, ali on to, naravno, čini i čuvari ga odvlače pred Crvenog kralja koji mu nudi alternativu da ga ne ubije, odnosno mora pronaći i oteti princezu u dvorcu na rubu mora i dovesti je do Crvenog kralja. Stariji princ prihvaća izazov i Lisica obećava podršku…
»Opet si prihvatio težak zadatak. Neću ti dopustiti da to učiniš sam. Bio si dobar prema meni, za razliku od svog brata.’
Princ i Lisica putuju zajedno. Lisica ima rješenja za svaku opasnost na koju naiđe. Naposljetku pronalaze princezu, koja nije previše oduševljena idejom da se uda za Crvenog kralja, već se zaljubljuje u princa. Ipak, Lisica se pretvara u zadivljujuću nevjestu koja odlazi kralju, ali tijekom svečanosti bježi kako bi se pridružila princu i princezi koji se polako vraćaju kući. Na putu Lisica prekida čaroliju i mlađi brat se oslobađa od kamenja. Kad se svi vrate, stariji brat daje čarobnu pticu svom ocu na samrti koji se potom obnavlja i postaje mlad. Čarobna ptica je potraga za vlastitom fantazijom i simbolom života za kojim tragamo, poput Grala.
Stariji princ kada je jeo plodove oslonio se na vlastiti integritet ili svoj osjećaj ispravnosti i time nije popustio pritiscima nesvjesnog iako ga sluša. Dakle, čuvanje vlastitog integriteta izuzetno je bitno na našem putu. Također, princezu ne prisiljava na odlazak poštuje njenu odluku iako bi to moglo izazvati bijes Crvenog Kralja i izgubiti Čarobnu pticu koju je obećao ocu. Ako to čovjek učini u svakodnevnom životu može nadvladati neurozu ili depresiju. Dakle, bit je sudjelovati u nesvjesnom osvještavanju, ali, istodobno, ne izgubiti sebe na tom putu što nam bajke često govore različitim primjerima pokazujući nam put individuacije.
Nikola Žuvela
jyotish savjertnik i terpaeut
Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut
Vir članka
Ostavite vaš komentar