Razlika između Zapadne i Istočne psihe

Razlika između Zapadne i Istočne psihe



Jung bio je svjestan da je zapadnjačko mišljenje kroz Srednji vijek i renesansu bilo orijentirano na znanost, filozofiju i religiju. Porast znanstvenih otkrića stavilo je u prvi plan važnost slobodne volje, intelekta i znanstvenih dokaza, čime je nadvladano nekoć utjecajno subjektivno duhovno i religiozno iskustvo. Dakle, od introverzije odjednom je postala važna ekstroverzija. To je samo dodatno potaknulo psihički raskol unutar čovjekove stvarnosti.
   Racionalna iskustva danas se najviše vrednuju i predstavljaju jedini sadržaj naše svijesti, dok je spomenuti psihički materijal filozofija i religijsko iskustvo potisnuto i skriveno u nesvjesnom. Neznanje zapadnog čovjeka o vlastitoj nesvijesti, naš je najveći problem i ono nije prestalo govoriti već se pojavljuje kroz današnje epidemije, ekonomske krize i ratove na kolektivnoj razini, a na individualnoj razini kroz epidemiju propalih veza jer u njima se isto tako ne vrednuje unutrašnji  psihički sadržaj.
   Jung je sugerirao da bi istraživanje istočnih filozofskih konstrukcija moglo izazvati dva scenarija; prvo, bilo koji koncept koji se smatra “čudnim” zapravo bi mogao biti projicirani strah koji se ne može shvatiti ili mu se ne priznaje opstojnost. Drugo, kad osoba usvoji potpuno i pojednostavljeno istočni način postojanja, na štetu prekida veze sa vlastitom kulturnom baštinom, to bi moglo rezultirati unutarnjim psihičkim kaosom jer se tako pokušavaju potisnuti kolektivni ostaci zapadnjčkog nesvjesnog. Zanemarivanje racionalne obrade iskustva moglo bi samo potaknuti imitaciju Istoka, pogotovo kad se malo razumiju psihičke promjene koje većina ne razumije jer su ti sadržaji znasntvenim pristupom Zapada potisnuti. Za oba scenarija posljedice bi mogle dodatno napuhati projekciju slobodne volje i tako napraviti podjelu u nesvjesnom, a potencijalno mogu dovesti do neuroze.
Ipak, Jung je također prepoznao kako veze sa Istokom mogu biti vrlo korisne za Zapad koji je željan gladnih duša. “Ne samo da bi paralelne veze s vlastitom kulturom mogle biti korisne, već bi mogle pružiti prijeko potreban poticaj za ponovno vrednovanje važnosti nečijeg unutarnjeg života i intuitivne funkcije.”
Razlike između istočne i zapadne psihe se razlikuju po tome jer je prva orijentirana prema introvertima, a druga ekstrovertima. Istočna filozofija je usmjerena na subjekt odnosno na njegovu spoznaju, Zapadna filozofija je usmjerena na Boga i pokušaj da ga se definira kroz logičke konstrukcije. U Indiji se nesvjesno, intuitivna sposobnost i fizičko tijelo vrednuju i integriraju kao dio duhovno-psihičkog okvira, što puno olakšava asimilaciju psihičkih iskustava. Takav okvir pruža veći kapacitet snage potrebne za održavanje napetosti kada se suprotnosti natječu za dominaciju muško-žensko, ekstrovertirano-introvetirano, razum-osjećaji, dok mi na Zapadu imamo problem. Naša svijest, koja je racionalna je usmjerena na  intelekt i snagu volje, te znanstvene dokaze, gdje emocije, intuicija, i povezanost s tijelom nemaju važnost i ova suprotnost ostaje potisnuta i potpuno iskrivljena, pa zato ljudi nemaju dobre rezultate kad se bave Istočnim tehnikama poput yoge.
Zapadno shvaćanje stvarnosti manje je pripremljeno za ono što proizlazi iz psihičkih praksi unutar joge ili kineskih meditativnih tehnika. Tendencija na razmišljanju i manje svijesti o intuitivnim sposobnostima, obrada tih iskustava može postati mučna za Zapadnjaka. Meditacija, yoga, čitanje indijske filozofije može postati puno jasnije kroz Junga i na taj način ovu iskustvenu stvarnost yoge možemo prenijeti u stvarni život i vidjeti da je ona primjenjiva, a to znači da ona tada predstavlja znanstvenu metodu. Svi oni koji su dugogodišnji praktikatni yoge i meditacije bez obzira na pozadinsko spomenuto znanje o yogi, uvjerili su se u zdravstvena poboljšanja koja su se dogodila od prakse yoge. Također, znanstvena istraživanja meditacije pokazala su da je mnogim depresivnim ljudima pomogla da se bolje nose s ovom bolesti, a neki su se uspjeli i potpuno oporaviti. To je neosporno, ali primjenjivanje ovog principa na sve aspekte života ipak traži dublje objašnjenje i o tom aspektu nas je Jung htio upozoriti i pokazati kako je ovo znanje primjenjivo, ali traži dublje razumjevanje psihe.   Iz ovih korijena možemo promjenti narav svoje veze i posla, dva glavna problema koja čovjeka najviše okupiraju nakon nadilaženje egzistencijalnih problema.

Pročitaj  Srijeda – S emocijama danas budite oprezniji



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email