Razvoj individualnosti u braku

Razvoj individualnosti u braku



Brak je vrlo složena struktura sastavljena od čitavog niza subjektivnih i objektivnih čimbenika.  U djetetu, svijest izvire iz dubina nesvjesnog života, kao zasebni otoci koji se postupno ujedinjuju kako bi oblikovali kopno ili veću svijest. Točnije, ŽIVOT PREDSTAVLJA PROŠIRENJE SVIJESTI.
Kada kao mladi zakoračimo u brak ili dugu vezu, onda imamo ego-svijest djevojke više od muškaraca, ali budući da su oboje tek nedavno izašli iz magle izvorne nesvijesti, sigurno ima puno sadržaja koji leže u sjeni i koji u tom smislu sprečavaju formiranje psihološki zdravog odnosa. Ipak, danas smo u situaciji da veliki broj ljudi ostaje u ovom zapuštenom stanju gdje uopće ne mogu formirati odnos. U praksi, to znači da će mladić ili djevojka imati nepotpuno razumijevanje sebe i drugih, te je stoga obaviješten o motivima druge osobe. U pravilu, motivi iz kojih djeluje su uglavnom nesvjesni, odnosno većina ljudi uopće niti ne razumije zašto je u vezi i što želi u odnosu. Smatra da to ne moraju uopće znati. Subjektivno, naravno većina misli da je vrlo svjesna, te da poznaju sebe, da nadziru postojeći sadržaj svijesti. Što je područje nesvjesnosti veće, to je manje brak slobodan izbor. Tu vlada fatalnost, ono što zovemo velikim ljubavima, ustvari su partneri koji su duboko nesvjesni i nažalost nerazumiju ljubav.
 Postoje motivi koji proizlaze iz roditeljskog utjecaja. Odnos mladića prema majci i djevojci prema ocu je odlučujući čimbenik u tom smislu. To je snaga veze s roditeljima koji nesvjesno utječe na izbor muža ili žene, bilo pozitivno ili negativno. Svjesna ljubav prema bilo kojem roditelju pogoduje izboru sličnog partnera, dok nesvjesna veza (koja se ne mora ni na koji način izraziti svjesno kao ljubav) čini izbor teškim i nameće karakteristične promjene. Da bi ih se razumjelo, prvo se mora znati uzrok nesvjesne veze s roditeljima i pod kojim uvjetima prisilno mijenja ili se čak sprječava svjesni izbor. Motivi i želje roditelja u potpunosti se prenose na djecu u zamjenskom obliku. Naime, djeca se nesvjesno tjeraju u smjeru koji im je namijenjen da nadoknade sve što je ostalo neispunjeno u životima njihovih roditelja. U Indiji, smatraju da karmu roditelja preuzimaju djeca, a kod nas je to bilo provjeravanje čije je ‘loze’ djevojka ili mladić. Stoga, pretjerano moralni roditelji često dobivaju “nemoralnu” djecu, ili neodgovorno ponašanje oca ima za rezultat da je sin odgovoran. Najgori rezultati potječu od roditelja koji namjerno negiraju činjenice i guraju sebe u nesvjesnost. Primjerice, majka je namjerno nesvjesna kako ne bi poremetila pretpostavku “zadovoljavajućeg” braka. Nesvjesno će se onda vezati za sina, kao zamjenu za muža. Sin, tako razvija  nemogućnost uspostavljanja veze u budućnosti razvijajući majčinski kompleks. Naime, sin mora mijenjati svoj izbor na način koji je u suprotnosti s njegovom pravom prirodom. Može se, primjerice, oženiti za djevojku koja je očito inferiorna prema majci i stoga se ne može natjecati s njom; ili će pasti pod utjecaj žene koja ima tiransku ili neko blaže autorativno ponašanje, koja bi ga možda mogla razdvojiti od majke. Izbor partnera, ako instinkt nije oštećen, može ostati slobodan od tih utjecaja, ali prije ili kasnije će se oni osjećati kao prepreke. Više ili manje instinktivni izbor se može smatrati najboljim s gledišta održavanja vrste, ali nije  dobar doživljaj psihološke sreće jer često postoji neuobičajeno velika razlika između čisto instinktivne osobnosti i one koja je individualno diferencirana. Ovo je nešto što ljudi slabo razumiju jer ne znaju razlikovati instinktivnu potrebu za stvaranjem djece i braka, od psiholoških mogućnosti kako da se veza održi i sam je motiv koji nas pokreću u životu.
Iako bi se u takvim slučajevima utrka mogla poboljšati i osnažiti čisto instinktivnim izborom, pojedinačna sreća bi morala trpjeti. Ideja o “instinktu” predstavlja sve vrste organskih i psihičkih čimbenika čija je priroda uglavnom nepoznata, a Jung smatra da je ona arhetipska.
Ako pojedinac smatra isključivo kao sredstvom za održavanje vrste što je instinktivni izbor daleko najbolji, ali temelji takvog izbora su nesvjesni, na njima se može graditi samo neka vrsta neosobne povezanosti prisutnih često u primitivnim društvima.
Ovi nesvjesni odnosi pretpostavljaju  da partner ima psihološku strukturu sličnu njegovoj. Normalan seksualni život, kao zajedničko iskustvo s očiglednim sličnim ciljevima, dodatno jača osjećaj jedinstva i identiteta. Ovo je stanje opisano kao kao velika sreća (“jedno srce i jedna duša”) – ne bez dobrog razloga, budući da je povratak tom prvobitnom stanju nesvjesnog jedinstva poput povratka u djetinjstvo. Odatle djetinjaste geste svih ljubavnika. Nekada to ide toliko daleko da partneri traže taj prvobitni povratak majčinoj utrobi duboke sigurnosti. Ipak, pojedinačna volja za vlastitim posjedovanjem razbija taj odnos: žena postaje majka, muškarac otac i tako oboje oduzimaju jedno drugom slobodu postajući instrumenti životnog nagona.
Ovo je često instinktivni odnos očuvanja vrste, ukoliko se ne razviju dublji aspekti odnosa. Dakle, ono što vam se događa u braku jest napuštanje kolektivne instiktivne prirode i razvijanje individualnosti. Rijetko ili nikada se ne razvija brak u individualni odnos glatko i bez kriza. Nema rađanja svijesti bez boli.
Putevi koji dovode do svjesne realizacije su mnogi, ali slijede konkretne zakone. Primjerice, ako individualnost ne tražimo kroz brak već kroz duhovni put, što traži dovoljno dobru osobu koja će vas voditi kroz taj put jer lako možete postati zarobljenik svog nesvjesnog. Općenito, promjena počinje s početkom druge polovice života. Srednji period života je vrijeme ogromne psihološke važnosti.
Nikola Žuvela
 

Pročitaj  Sličnosti i razlike psihoterapije i yoge



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email