Slatke laži

Slatke laži



Danas smo suočeni s poplavom savjeta, koji nas pozivaju da se okrenemo oko sebe, uvidimo istinu i pokažemo više suosjećanja. Poziva nas se i na pozitivno razmišljanje i nenasilje, dok nam, s druge strane, statistike govore o porastu psihičkih bolesti. Od davnina smo okruženi religijom koja nas navodi na pozitivno djelovanje, ali isto tako znamo da je to više rezultiralo religijskim ratovima, a najmanje ljubavlju. Ipak, Jung tvrdi da potpuno odvajanje čovjeka od mitova koje imamo danas jest gore od mračnog srednje vijeka. Poplava bolesti koji su uzrokovane čovjekovim iskorjenjivanjem od mitološke stvarnosti, mašte i slika što mnogi snovi potvrđuju ljudi potvrđuju da je Jung bio u pravu koliko god ljudi mislili da tomu nije tako. Čovjek bez korijena je isprazni potrošač “fast fooda”.
Često teže priznajemo da su religije u povijesti bile poprišta ratova koji se nisu smirili do danas. Od malih nogu učimo da je dobro činiti dobro, ali laž i zadobivanje moći jest prečica koja ne bira sredstva. Nekako kao da smo svjesni da nam se ne govori istina, kao da ne možemo reći: Gle, ovo ne funkcionira u praksi. Ali, bojimo se to reći naglas, bojimo se osude, čuvajući posao i svjesni činjenice da smo zamjenjivi. Ipak, savjeti pristižu i ponovno nas tjeraju da se preispitamo, ali postavlja se pitanje: koliko je moguće promijeniti sadašnju situaciju? Nakon pročitane poruke, mi započnemo pozitivno djelovanje, ali već u sljedećem trenutku su nam najavili krizu koja nas je pritisnula i ponovno mijenjamo mišljenje. Jung je rekao da je Bog kada je stvarao svijet prvo stvorio strah.
Zapitajmo se kako emocija straha utječe na formiranje naših stavova. Otiđite van i ne jedite taj dan, a već do večeri kada ogladnite, promijenit ćete mišljenja pogotovo ona pozitivna koja ste netom dobili na društevnim mrežama. Zašto je tome tako i zašto smo inertni u promjeni? Jedan je problem što smo puno puta pokušali, ali ne želimo priznati da smo pokušali na krivi način, odnosno, to su pokušaji reda radi. Drugi je mnogo kompleksniji, a to je da je za promjenu potrebno mnogo znanja o onome što želimo mijenjati. Svjesni smo činjenice da kada započnemo neku aktivnost, ona nije onakva kakvu su nam je predstavili, javlja se sumnja, društvo nudi laži, napuštamo promjene i ponovno se vraćate u kolotečinu.
Freud je problem  pronašao u Id-u – instinktivnom djelu naše osobnosti kojem je najvažnija ugoda i putevi koji ne traže mnogo muke. Primjerice, mnogi bestselleri zasnovani su na poticanju ljudskih infantilnih težnji, da je bogatstvo stanje svijesti, odnosno da je nužno sanjati o bogatstvu, misliti o bogatstvu pa na taj način ono i dolazi. Ipak, zaboravljamo činjenicu da nam netko mora služiti ukoliko želimo uvećati naše materijalno bogatstvo, netko mora raditi za nas i tog nekog ćete smisleno potplatiti, jer mu nećete dati onoliko koliko bi i sebi dali. S druge stane, ljude koji su se obogatili smatramo pozitivnim, ali teško vidimo da mnogi bogati ljudi da bi ostvarili velike profite proizvodnju premještaju u ”toplije” i siromašnije zemlje. S druge strane, nitko nam nije rekao da novac nije nastao iz ničega te da povećanjem bogataša raste i siromaštvo, što znači: što više bogataša više i sirotinje.
Buddha je skratio muke traženja idealne religije ili učenja rekavši: Budite svjetlo sami sebi. Ne priznajemo da je pogreška kao i patnja legitimna i da je ona nužna za našu promjenu. Često kada ljudi pročitaju knjigu ona ima kratki utjecaj, a onda se ubrzo vraća osjećaj bespomoćnosti. Ne žele priznati da se radi o alkemiji riječi i slika, a da onaj procesor koji to zahvaća treba novi program kako bi uvažio više činjenica i povezao događaje kako o nama tako i o svijetu. Mnogi koji su pronašli umjetnost življenja, isprobavali su mnogo metoda negdje više uspješno negdje manje, ali nitko od njih nije došao do promjene preko noći, što znači da je nužno vrijeme i praksa. Naime, lijepe poruke su kratkoročnog učinka, jer nakon pozitivnog poziva onaj infantilni dio kaže: stari popij si pivo i zaboravi, bolje nam je kad je netko kriv za sve. Ako se vratimo na početak, koji kaže da sustav samozavaravanja započinje u nama, odnosno da u prosjeku 75 posto ljudi barem jednom laže u danu, onda je jasno da je laž dio kulture i načina življenja. Grci su isto tako uvidjeli nemogućnost rješavanja društvenih problea i zato su izabrali lakši put i okrenuli se prema dionizijskom nagonu, infantilnom dijelu sebe, a to znači orgijama i opijanju.
Naša civilizacija je napredovala s obzirom na stare Grke, pa je u opijate i orgije uvela i kult svetih stvari koje pokreću današnju nam svjetsku ekonomiju. U konačnici, radi se o jednom te istom problemu, a to je dopuštanje da u našoj kući vlada malo infantilno derište koje je provelo sve moguće zakone kako bi zaštitilo svoj svijet glupih pravila kao i vizija života. Gotovo svi prepoznajemo te zakone, ali iskreno šutimo, jer progovoriti Orwellovski o toj laži, bilo bi svjesno rušenje i vlastitih laži. Progovoriti o lažnosti društvenih i ‘inih’ obećanja, stupanje je na tlo gdje ostajemo sami, jer vjetar je jak, a malo je onih pored nas koji su nas netom tapšali o pozitivnosti i napretku društva. U psihičkom razotkrivanju sebe jedino je praksa ta koja mijenja stavove i način života. Stavove ne moramo modelirati prema društvu koje je krajnje bolesno zbog svoje površnosti, već smo mi mjerilo života. Laž u kojoj vjerujemo da poštovanje ljudskih mjerila predstavlja ispunjenje, okov je koji kad-tad donosi ludilo, a postaje stvarno na novinskim naslovnicama. Što prije shvatimo da ta mjerila nisu donijela ništa dobro ljudskom rodu, to nam je veća šansa da se izliječimo.
Nikola Žuvela

Pročitaj  Petak- Pažnju usmjerite na emocije i njihovo značenje

Narudžba knjiga: nikola@vedski-jyotish.net



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email