Što Zapadnjaka čini nesretnim?

Što Zapadnjaka čini nesretnim?



Uloga simbola je da čovjeku daju smisao. Primjerice, Peublo Indijanci vjeruju da su sinovi Oca Sunca i to im uvjerenje daruje perspektivu koja je dalekosežnija od njihove ograničene opstojnosti. Ona im pruža obilje prostora za razvijanje osobnosti i omogućuje im potpunost života. Njihov je položaj mnogo bolji od položaja čovjeka u našoj civilizaciji, koji zna da jest i da će ostati nevažni pojedinac bez ikakva smisla u svom životu. Također, u prašumama Amazone možete primjetiti da ti ljudi ne boluju od depresije, anksioznosti, modernih bolesti, te posjeduju osjećaj spontanosti koji Zapadnjak može sanjati. Zapadnjak ima samo jedan uvijet koji mu je društveno zadan i koji ga određuje kao ‘sretnog’ čovjeka ako se ne obogati ili ne dođe do srednjeg staleža, može se smatrati neuspješnim, točnije nesretnim. Možemo relativizirati ovu konstataciju koliko god hoćemo, ali tako stvari funkcioniraju na Zapadu. Možete reći ljudima da ste sretni bez novaca, da posjedujete blaženstvo, ali to ljudima neće biti važno, što je odlično jer onda možete spoznati zašto je Zapadnjak nesretan i zašto se više ne može povezati sa sobom. Ako kažete da ste sretni, neće s vama napraviti intervju, okolina vas neće pretjerano doživljavati, ali ako znaju da ste uspješni i k tome razgovarate s tom osobom, čak se boja glasa mijenja u razgovoru što govori o onome čemu se Zapad divi. Ukratko, Zapad smatra da je sreća uspjeh što pokazuje potpunu nepoznanicu o sferi osjećaja koji su mu strani i zbog toga ima toliko problema u odnosima.
Osjećaj dubljeg smisla postojanja uzdiže čovjeka iznad potrošačkog globalizacijskog trenda. Primjerice, da Sv. Pavao nije svoj život posvetio Bogu, bio bi uvjeren da nije više od lutajućeg tkalca sagova i ne bi bio čovjek kakav je bio. Njegov život je dobio smisao tek kada je postao Božji glasnik. Netko bi mu mogao pripisati umišljenost u vlastitu veličinu, ali to mišljenje blijedi jer ta imena su preživjela kritiku povijesti. Jung smatra da «mit što ga je obuzeo učinio ga je nečim većim od obična čovjeka.» S druge strane, takav mit je sastavljen od simbola koji nije izmislila svijest.
Također, ako malo bolje uđemo u mitologiju, onda možemo primijetiti da Isus nije prvi koji je govorio o bogočovjeku. Pojam bogočovjeka je postojao mnogo stoljeća prije njegova rođenja. On je bio obuzet tom mišlju koja ga je, kako nam kazuje Sv. Marko, uzdignula iz uskogrudnog života nazaretskog drvodjelje. Mitologija i religija za Junga su važni zbog toga jer su sastavni dio snova. Sadržaji sna, su po svojoj strukturi simbolični i tako imaju više nego jedan smisao. Simboli skreću pozornost na putove koji su drugačiji od onih što ih shvaćamo sviješću, i stoga se ti putovi odnose na nešto što je nesvjesno, ili barem nije potpuno svjesno.
 Simboli mogu izazvati duboku emotivnu reakciju u nekih pojedinaca. Moderni čovjek ne shvaća kako ga je osiromašio racionalizam tj. uništio je mogućnost zapažnja unutrašnjosti i prepustio milosti ideologija. On se oslobodio predrasuda mitologije i religije, ali je u tom odvajanju od sebe izgubio unutarnje vrednote u dosta opasnoj mjeri. Njegova se moralna i duhovna tradicija raspala i on sada ispašta u zbunjenosti.
Antropolozi su često opisivali što se događa s primitivnim društvom kada se njegove duhovne vrednote izlože djelovanju moderne civilizacije. Njegovi pripadnici gube smisao, njihova društvena organizacija se raspada, a oni sami moralno propadaju.
Čovjek Zapada je u istom takvom stanju. Problem Jung vidi u duhovnim vođama koji više vode brigu o instituciji nego shvaćanju misterije koju predstavljaju simboli. Vjera ne isključuje misao, ali očito je da se mnogo vjernika boji znanosti pogotovo psihologije ili pak istraživanja drugih religioznosti, poput islama,budizma ili judaizma. Nije li to ujedno nastupila činjenica da smo sve stvari lišili njihove tajnovitosti i uzvišenosti, odnosno da više ništa nije sveto?
U čovjekovom duhu se rađaju nagonski, odnosno iskonski pojmovi i simboli, koje je prijašnji čovjek mogao unijeti u svjesni um. Današnji čovjek to ne može, jer se njegova svijest lišila vizija i simbola. Ako čovjek ne počne prepoznavati ove simbole, proći ćemo kao sva primitivna društva, a to je potpuni gubitak vrednota koji se već dogodio Grčkoj, Rimskoj, a sada i zapadnoj civilizaciji. Nikako da shvatimo kako unutrašnjost vlada vanjskim događajima.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut

Pročitaj  Nedjelja- Dan za odmor

Narudžba knjiga: nikola@vedski-jyotish.net



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email