Vlastiti put

Vlastiti put



Biti svoj, kako lijepo, a tako komplicirano. Biti svoj, ostati čovjek, a ne vuk koji sebe stavlja iznad čovječanstva, umjetnost je koju svatko mora pronaći u sebi ako želi živjeti sam sa sobom i prestati živjeti tuđe živote. Ljudi žive tuđe živote, ideologije, a ne događa se susret čovjeka. Razgovor se odvija tako da ljudi stavljaju svoju ideologiju ispred sebe kako se ne bi razgovoralo s drugim, a to čovjek radi jer je to obrambeni sistem od života i susreta s različitošću. Stavljati svoju ideologiju ispred odnosa, čovjekov je strah od života. Čovjek bez problema kaže: ja sam kršćanin, budist a uz to, odmah etiketiranje tuđeg stava, što danas vidimo na svakom koraku pogotovo u pandemiji. To je danas prihvaćeni način razmišljanja koji vas gura na bolje pozicije u društvu. Onaj tko je svoj, on nema ideologiju i to je problem, ne možete ga ugurati u neki sistem. Jung kaže: “Život nas poziva na neovisnost, a tko se zbog djetinje lijenosti ili plahosti ne obazire na taj poziv, prijeti mu neuroza. A jednom kad ona izađe, postaje sve valjaniji razlog za bijeg od života.” Kako vidimo, neodlučivanje stvara posljedicu, a danas imamo upravo podjelu koju je država prisilno dodjelila jer kad nemaš unutarnji stav onda ga dobivaš htio to ili ne htio. Kada se kolektivno ljudi dugo ne identificiraju sa neovisnošću i borbom za nju dogodi se gubitak slobode kao posljedica. Povodom toga Jung ističe: “Divovske katastrofe koje nam danas prijete nisu elementarna zbivanja fizičkog ili biološkog reda, već psihički događaji. U prilično zastrašujućoj mjeri prijete nam ratovi i revolucije koji nisu ništa drugo do psihičke epidemije. U svakom trenutku nekoliko milijuna ljudskih bića može biti zahvaćeno novim ludilom, a onda ćemo imati novi svjetski rat ili razornu revoluciju. Prepušteni na milost i nemilost divljim zvijerima, potresima, odronima i poplavama, ustvari suvremeni čovjek nerazumije da  su one elementarne vlastite psihe. Treba težiti neovisnosti ili individuaciji: “Individuacija znači postati jedinstveno homogeno biće, a u onoj mjeri u kojoj ‘individualnost’ obuhvaća našu najnutarnju, posljednju  i neusporedivu jedinstvenost, ona također “implicira da postanemo dovoljni sami sebi”. Stoga bismo ‘individuaciju’ mogli prevesti kao ‘dolazak u sebe’ ili ‘samospoznaju. C.G. Jung.
Thomas Moore, na jednoj radionici prepričava susret s Obrah: “Htjela je imena ljudi kojima je moja knjiga promijenila živote”.Ona je rekla: ‘ Zar ne želiš promijeniti živote ljudi?’ Rekao sam ne. Ionako se neće mijenjati. Osoba koja kaže da su se najviše promijenila najmanje je promijenjena.”~ Iz članka Emily Yoffe u The New York Times Magazine, 23. travnja 1995., pod naslovom Kako se prodaje duša.
“Naše je doba se potpuno okrenulo na ovdje i sada i tako donijelo damonizaciju čovjeka i njegova svijeta. Fenomen diktatora i sva bijeda koju su oni stvorili izviru iz činjenice da je čovjeku oduzeta transcendencija kratkovidnošću superintelektualaca. Kao i oni, on je pao žrtvom nesvijesti. Ali čovjekova je zadaća upravo suprotna: osvijestiti sadržaje koji potiskuju prema gore iz nesvjesnog. Niti bi trebao ustrajati u svojoj nesvjesnosti, niti ostati identičan s nesvjesnim elementima svog bića, izbjegavajući tako svoju sudbinu, a to je stvaranje sve više i više svijesti. Koliko možemo razabrati, jedina svrha ljudskog postojanja je zapaliti svjetlo u tami pukog bića.” C.G. Jung
Nikola Žuvela

Pročitaj  Depresija – koji je njen smisao?



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email