Vrste meditacija

Vrste meditacija



Meditacija ima na desetke prednosti i nju mogu primjenjivati vjernici i nevjernici poput zen meditacije. Postoji puno različitih meditacija, a ovdje ćemo objasniti one koje se najviše koriste poput nekih koje se koriste tisućama godina. Meditacija pomaže a najveći učinak ima ako primjenjujemo određenu filozofiju života koja u sebi sadrži način života. Ovdje se radi o kratkom pregledu pa je jasno da ne mogu biti objašnjeni svi segmenti meditacije kao i neke pojedinosti.
Fokusirana meditacija pažnje
Usmjeravanje pažnje na jedan predmet tijekom cijele meditacije. Ovaj predmet može biti dah, mantra, vizualizacija, dio tijela, vanjski objekt, itd. U ovoj meditaciji je najvažnija sposobnost da se zadrži protok pažnje na izabran objekt.
Tako se razvija dubina i postojanost  pažnje u svakodnevnom životu i donosi bolje opažanje situacija oko sebe kao i emocija na temelju čega donosimo kvalitetnije sudove i korake u svom životu, ali gledajući globalno, to donosi svaka meditacija, odnosno rezultat je isti.
U ovu vrstu meditacije spadaju: Samatha (budistička meditacija), neki oblici zazena, meditacija na čakre, kao i kundalini meditacija, meditacija na zvuk, mantra meditacija, pranayama, neke vrste qi gonga.
Otvorena meditacija
Umjesto da se fokusirate pažnju na bilo koji objekt, um držimo otvoren na praćenje svih aspekata svog iskustva, bez prosudbe. Sve percepcije, bilo da su interne (misli, osjećaje, pamćenje, itd) ili vanjske (zvuk, miris, itd). To je proces ne-reaktivnog praćenja sadržaja iskustva iz trenutka u trenutak, ne ulazeći u njih. Primjeri su: vipassana meditacija, kao i neke vrste taoističkih meditacija.
Jednostavna prisutnost
To je stanje u kojem pažnja nije usmjerena na nešto posebno, ali počiva na sebi – miran, prazan, odmjeren i introvertiran stav promatranja. Također, možemo nazvati “svjesnost bez izbora” ili samo bivanje. Većina meditacija  govori o tom stanju.
To je zapravo prava svrha svih vrsta meditacija. Sve tradicionalne tehnike meditacije priznati će da je predmet fokusa, pa čak i proces praćenja, samo sredstvo za treniranje uma.
Meditacija na upit
Ona najpoznatija pripada Ramani Maharishiju ali u nju spadaju Dzogchen, Mahamudre, neki oblici Taoističkih meditacija i neki napredni oblici Raja yoga. Ova vrsta meditacije uvijek zahtijeva prethodnu obuku kako bi bila učinkovita.
Objasniti ću iz gornje podjele neke oblike meditacije:
Buddhistička MEDITACIJA
Zen meditacija (Zazen)
Osnovao ju je indijski monah Bodhidharma ( 6. stoljeće). Na Zapadu, njezini najpopularniji oblici dolaze od Dogen Zenji-ja (1200 – 1253), osnivač soto zen pokreta u Japanu. Slični modaliteti se prakticiraju u rinzai školi zena u Japanu i Koreji.
Zazen je jednostavna meditacija, iz mog iskustva jako dobra tehnika, koja odlično razvija osjećaj promatranja što većina ljudi nema. Primjerice, najviše se primjećuje nedostatak pažnje u odnosima, gdje ne postoji spomenuta pažnja koja se mora izvježbati. Mnogi misle da je meditacija nevažna za odnos, ali upravo suprotno, ne možete slušati partnera ako nemate u sebi izgrađen osjećaj prisutnosti. Postoji jaki naglasak na održavanju pravilnog držanja, kao pomoć za  postizanje koncentracije. Obično se prakticira u zen budističkim centrima (Sangha).
U mnogima od njih naći ćete ovu tehniku u kombinaciji s drugim elementima buddhističke prakse: puna naklona, malo rituala koji su simbolični, grupna čitanja Buddhinog učenja. Spomenuti elementi ritualnih formalnosti može pomoći u stvaranju dobre strukture za praksu.
Vipassana meditacija
Porjeklo i značnje: Vipassana znači “uvid” ili “jasno viđenje”. To je tradicionalna budistička praksa, koja datira iz 6. stoljeća prije Krista. Vipassana-meditacija proizlazi iz theravada budističke tradicije, te ju je popularizirao S. N. Goenka koji je bio burmanski-indijski učitelj.  Rođen je u Burmi iz bogate indijske obitelji, preselio se u Indiju 1969. godine gdje je počeo podučavati meditaciju.  Njegovo učenje je značajno jer mu je pristup bio znanstven.
Praksa:
Većina učitelja daje naglasak na svjesnosti daha u prvim fazama, kako bi se stabilizirao um i postigla koncentracija. Nakon toga se praksa seli na jasan uvid tjelesnih osjeta, mentalnih fenomena, koje promatramo iz trenutka u trenutak, bez prianjanja.
Prvi aspekt razvoja je razviti koncentraciju. To se obično postiže putem svjesnosti disanja.
Usredotočiti svoju pažnju iz trenutka u trenutak, na kretanje daha. Suptilno osjećanje kretanja trbuha, te njegove uspone i padove. Alternativno, možete se usredotočiti na osjećaj daha koji prolazi kroz nosnice i dodiruje gornje usne  – iako to zahtijeva malo više prakse, te pripada naprednijem djelu prakse.
Ako se usredotočite na dah, primijetit ćete da druge percepcije i senzacije se i dalje pojavljuju: zvukovi, osjećaji u tijelu, emocije, itd. Jednostavno primijetite ove fenomene koji se pojavljuju u polju svijesti, a zatim se vratite na osjećaj disanja.
Vipassana je odlična meditacija koja će vam pomoći da uzemljite svoje tijelo i shvatite kako nastaju procesi u vašem umu To je vrlo popularan stil meditacije.
 
Metta meditacija
Metta na pali jeziku znači ljubaznost, dobronamjernost i dobru volju. Ova praksa potječe iz buddhističke tradicije theravade, ali je nalazimo i na Tibetu.  To je meditacija na suosjećanje. Metta meditacija potječe iz vremena Buddhe. On ju je preporučivao kao lijek protiv straha. Iako se u meditaciji obično fokusiramo na dah, ovdje se treba usmjeriti na riječ suosjećanje. Oni ljudi koji su previše strogi prema sebi ili drugima ili osjećaju kako je potrebno poboljšati svoje odnose, ova meditacija vam može pomoći.
Mantra meditacija
Mantra je slog ili riječ koja se ponavlja u svrhu fokusiranja uma.
Neki učitelji meditacije tvrde da su i izbor riječi, a njegov ispravan izgovor, vrlo važni jer zvuk mantre daje smisao, te da iz tog razloga je inicijacija bitna. Drugi kažu da je sama mantra alat da usredotočite um.
Mantre se koristi u hinduističkoj i buddhističkoj tradiciji posebno tibetanski buddhizam, džainizam, sikhizam i taoizam.
Kao i većina vrsta meditacije, ona se obično prakticira u lotusu. Osoba ponavlja mantru, u sebi, tijekom sjedenja.
Ponekad se ta praksa povezuje s svjesnim disanjem poput nekih oblika krija yoge. U drugim vježbama, mantra se zapravo šapne vrlo lagano i tiho, kao pomoć za koncentraciju.
Mantra stvara mentalnu vibraciju koja omogućuje umu doživjeti dublje razine svijesti. Kao što razmišljate, ponavljanjem mantre sve postaje apstraktno i nejasno, dok vas ne dovede u polje čiste svijesti koju danas zovemo nulta točka u znanosti ili vakuum.
Ponavljanje mantre pomaže da se odvojite od misli kojima je ispunjen um, tako da možete kliznuti u međustanje koje u vašem tijelu počinje proizvoditi alfa valove au dubljim stanjima i theta valove. Mantra je samo alat koji podržava meditaciju. Mantra se može promatrati kao drevnu snagu riječi s finim namjerama koji nam pomažu povezati se s duhom, izvorom svega u svemiru.
Ovdje su neke od najpoznatijih mantri iz hinduističke i buddhističke tradicije:
Om
Om namah Shivaya
Om Mani Padme Hum
rama
jam…
Mnogim praktikantima ovo je lakši oblik meditacije. Obično smatraju da se lakše usredotoče s mantrom nego u meditaciji na disanje. Budući da je mantra riječ, a misli obično percipiramo riječi, takav oblik nam može biti lakši u održavanju fokusa. To je posebno korisno  kada je um prepun misli.
Najpoznatija takva  tehnika koja je najraširenija na Zapadu je Transcendentalna meditacija (TM) koja je ispitana u više od 600 znanstvenih radova.
Meditacija na treće oko
Fokus se stavlja na mjesto između obrva, neki nazivaju to mjesto trećeg oka” ili ađna čakra. Pozornost se stalno u toku meditacije preusmjerava na ovo mjesto, kao sredstvo za stišavanje uma.
Čakra Meditacija – praktičar se fokusira na jednu od sedam čakri. Obično se rade  vizualizacije i pjevanje određene mantre za svaku čakru. Najčešće se radi na srčanoj čakri, trećem oku, te krunskoj čakru.
Meditacija na gledanje -Tratak
Fiksiranje pogleda na vanjski objekt, obično na svijeću, sliku ili simbol (Jantre). Radi se s otvorenim očima, a zatim se zatvore oči. Nakon zatvaranja očiju, treba zadržati sliku objekta u svom “mislima”.
Kundalini meditacija
To je vrlo složen sustav prakse. Cilj je buđenje “kundalini energije”, koja leži uspavana u bazi kralježnice. Služi za razvoj nekoliko psihičkih centara u tijelu. S ovom praksom treba biti oprezan.
Kriya yoga -meditacija
 Predstavlja sklop disanja i  meditacije koju je podučavao Paramahamsa Yogananda. To je meditacija prikladna za one koji imaju predan temperament i traže duhovne aspekte meditacije.
Meditacija na zvuk (Nada Yoga)
Počinje se s meditacijom na vanjske zvukove, kao što su ambijentalna glazba poput indijanske  ili indijske flaute, pri čemu se praktikant fokusira samo na ono što čuje. Praksa tako razvija sluh na “unutarnje glasove” koji dolaze od tijela i uma. Krajnji cilj je da se čuje para Nada, tj. unutarnji zvuk OM.
Tantra meditacija
Predstavlja vrlo bogatu tradiciju s desecima različitih vrsta meditacije koja nastoji usmjeriti božansku energiju makrokozmosa ili božanstva u ljudskom mikrokozmosu da se postignu siddhije(moći) i prosvjetljenje .  Nastala je u 4 stoljeću i imala je jak utjecaj na oba hinduizma i budizma. Da ne ulazimo u detaljniju podjelu, važno je napomenuti, da mnoge spomenute meditacije pripadaju ovom smjeru koji se dijeli na lijevu i desnu tantru.
Meditacija na upit
Potječe od Ramana Maharšija i zovemo je atma vichara. To znači  “istraži” pravu prirodu, kako bi pronašao odgovor na pitanje: “Tko sam ja?”
Najpoznatiji praktikanti ove meditacije i avidje sustava je:  Mooji, Adyashanti i Eckhart Tolle .
Ova praksa je vrlo jednostavna, ali i vrlo suptilna. Vaš osjećaj “ja” je središte vašeg svemira. Ipak to “ja” je samo naljepnica. To je najveća tajna našeg života.
Self-upit ili pitanje sebi: “Tko sam ja?” Služi kako bi odbacili bilo kakve verbalne odgovore koji se mogu pojaviti, te koristiti to pitanje jednostavno kao alat za stvaranje pozornosti prema osjećaju: ja jesam. Postanite jedno s tim pitanjem, idite duboko. To će otkriti vaše pravo Ja. To nije intelektualna potraga, to je pitanje kako bi se pozornost prebacila na bivanje – Ja jesam, gdje se sve izvana doživljava kao metež ispunjen intelektualnim i lažnim formama življenja, a to iskustvo dolazi intuitivno.
Recimo, pojavi vam se ljutnja i priupitate se: tko je taj koji se ljuti? Pitanje je  jednostavno i moćno i stvara osjećaj prisutnosti.
 
Kineska meditacija
Taoistička meditacija nadovezana je na kinesku filozofiju i religiju. Ona naglašava življenje u skladu s prirodom, ili Tao-om.
Glavna karakteristika ovakve vrste meditacije je generacija, transformacija i cirkulacija unutarnje energije chi. Cilj je smiriti tijelo i um, ujediniti tijelo i duh, pronaći unutarnji mir i uskladiti s Tao-om.
Postoji nekoliko različitih tipova taoističke meditacije. Primjerice:
Mirno sjedite i ispraznite iz sebe sve mentalne slike (misli, osjećaje), zaboravite na sve. U tom stanju, životna snaga i “duh” se prikupljaju i tada se punimo energijom ili chi.
Kršćanska meditacija
Postoji ih nekoliko, s time da treba znati da pravoslavna tradicija veći značaj stavlja na kontemplaciju za razliku od katoličanstva. S druge strane, u današnjem vremenu postoje kršćanski redovi koji koriste i istočnjačke meditacije. Jedan od nepoznatijih je isusovački svećenik koji podučava zen u Japanu.  U katoličkoj tradiciji, Isusovci najviše stavljaju naglasak na kontemplaciju.
Evo nekoliko kršćanskih meditacija:
Kontemplativna molitva – što obično uključuje tiho ponavljanje svetih riječi ili rečenica s fokusom na odanost.
Kontemplativno čitanje – ili jednostavna “kontemplacija”, koja uključuje duboko razmišljanje o učenjima i događajima u Bibliji.
“Sjediti s Bogom” –  obično prethodi kontemplacija ili čitanje, u kojem usredotočujemo um, srce i dušu na Božju prisutnost.
Jasno, postoji još mnogo podvrsta meditacija, ali ovdje smo nabrojali barem glavne smjerove. Nadam se da vam se ovaj kratki pregled o meditacijama svidio i možda vas navede da i sami prakticirate ono što vam se svidi.
Nikola Žuvela

Pročitaj  Strast u odnosu i predrasude



Autor: Nikola Žuvela, jyotish savjetnik i terapeut

Vir članka

O jyotishu objavljujem mnoge članke. Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podučavam tehnike meditacije. Također, vikendom održavam slijedeće radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna i grupna savjetovanja za one koji imaju poteškoća u braku ili vezi. Završio sam doktorski studij, smjer filozofija na temu filozofije i nesvjesnog.
No Tab Selected
Oznake:
Ostavite vaš komentar
Komentar
Ime
Email